Приказивање постова са ознаком internet. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком internet. Прикажи све постове
недеља, 29. јул 2012.
Odraz medija u ogledalu feminizma
Osvrt na tekst Vladislava Djordjevica pod nazivom "Zenska razvratnichka kultura" (http://www.nspm.rs/component/option,com_yvcomment/ArticleID,63971/url,aHR0cDovL3d3dy5uc3BtLnJzL2t1bHR1cm5hLXBvbGl0aWthL3plbnNrYS1yYXp2cmF0bmlja2Eta3VsdHVyYS5odG1sI3l2Q29tbWVudDYzOTcx/view,comment/#yvComment63971)
Nishta ne treba da se globalizuje- ja sam protivnik globalizacije, ali imam prilike da svakodnevno gledam mlade narashtaje. Na zalost, skoro svima su idoli bash te pevaljke, kvazi spisateljice i ostali koje on pominje. Shta ochekivati od osoba koje su od malih nogu zarazene kichem i shundom? Realnost je da su mediji veoma uticajno sredstvo i da je shirenje bezveznih i beznachajnih informacija mnogo lakshe nego li necheg pouchnog. Masa zena u mom kraju kupuje Skandal i Svet. Shta one mogu da nauche iz tih novina? Mediji, iliti zabava u medijima, uopshte nije bash tako nevazna stvar. Shtavishe- mediji su opasni po svest ljudi. Jeste da vecina stvari zavisi od porodichnog vaspitanja, ali kakvo vaspitanje deci mogu da pruze majke koje i same najredovnije chitaju Svet, skandal i ostalo?
Na zalost, ta praksa je u Srbiji odavno uzela maha, a opasno je kada mediji pojedu ljude. Mozda sve ovo shto se pishe o poznatima po novinama nema bash veze sa istinom, ali obichan i vrlo chesto nedovoljno obrazovan narod veruje u te stvari i ono shto prochita u tim novinama postavi za nekakvo merilo vrednosti. E, to je opasno, to je ono shkakljivo mesto gde mediji i te kako imaju svoj uticaj. posebno u sredinama gde je shkolstvo definitivno zakazalo, jer se neka pravila, propisana an nekim drugim mestima, ne prilazu kako treba i nisu primerena uslovima u kojima odredjeni narod zivi.
Gledajuci svet oko sebe, ne osvrcuci se na tekst, ja vidim jednu stvar- da upravo zene koje su kvazi feministkinje, istichu svoju seksualnost u prvi plan. Feminizam u danashnje vreme uveliko gubi svoju definiciju i definitivno ne predstavlja samo cilj zene da dobije ista prava kao i mushkarac i da uspe da izgradi svoju samostalnost i karijeru. Bash zato shto mediji mnogo puta namerno brkaju pojmove i stvaraju laznu predstavu o svemu i svachemu, i feminizam je, donekle, izgubio svoj strogi pravac. U stvari, osobe koje sebe deklarishu kao feministkinje su izgubile iz vida prave ciljeve onoga shto je nekada bilo pokret, a danas bi cilj tog pokreta trebalo da bude svakodnevica. Feminizam je danas mnogo uproshcen, iliti pogreshno shvacen, pa se danas svaka zena, koja iz nekog razloga ima antipatije prema mushkarcima, deklarishe kao feministkinja. Jeste, nekada je stvoren pokret koji je imao za cilj da unapredi zenu u drushtvu, ali mediji vrlo chesto jako loshe utichu na sve, pa su uticali i na razvoj feminizma. Samo drushtvo je, u velikoj meri, izgubilo pojam o feminizmu
уторак, 19. јануар 2010.
Request, add...
Kao što vidite, dragi moji čitaoci, ja pripadam onoj generaciji, koja, hvala Bogu i svim svetima, pripada onim generacijama koje pamte kako je bilo živeti bez neta. Da sam se rodila koju godinu kasnije verovatno bi me bolelo uvo, verovatno bih se smejala onima koji se s nostalgijom sećaju dana kada je retko ko uopšte imao priliku da vidi komp, a kamoli da po ceo dan sedi za istim. Ali nisam. Rođena sam onda kada su u modi bile žmurke, skrivene bake, igre u pesku, klisa, a ne warkraft, pisanje dnevnika, a ne blogova, da ne govorim o pismima. Stvarali smo leksikone, a ne sajber poeziju. Kad odjednom, neko nam reče da je kompjuter bolji. Tada smo ga još uvek zvali kompjuter. Danas mu uglavnom tepamo kao bebi- zovemo ga komp. Pišemo mejlove, gledamo se preko kamera. Valjda je tako lakše da se kaže istina u oči. A šta bi sa onim "oči u oči", onim pravim, kada stojiš pred nekom osobom i drhtiš, da li se isto tako osećaš i za kompom?
A, s druge strane, kada svi nekud odu, a teleoni i pisma su skupi, izlaza nema... Nekada smo puštali ljude da odu, da ih ne vidimo i po nekoliko meseci i da željno očekujemo bilo kakav glas. Sada oni odu i na kraj sveta, a mi samo sačekamo da tamo stignu, da uključe par dugmadi i... već su tu, na pola metra od nas, možda i manje. Šalju nam poljubac, a da li on uopšte nešto znači? Nema veze, mi se radujemo.
A, s druge strane, kada svi nekud odu, a teleoni i pisma su skupi, izlaza nema... Nekada smo puštali ljude da odu, da ih ne vidimo i po nekoliko meseci i da željno očekujemo bilo kakav glas. Sada oni odu i na kraj sveta, a mi samo sačekamo da tamo stignu, da uključe par dugmadi i... već su tu, na pola metra od nas, možda i manje. Šalju nam poljubac, a da li on uopšte nešto znači? Nema veze, mi se radujemo.
Пријавите се на:
Постови
(
Atom
)